9. Lov škobalja u novembru

            Na većini bosansko-hercegovačkih voda prava sezona ribolova počinje tek u novembru. To je mjesec u kojem se završavaju velike jesenje migracije riba, koje su počele još početkom oktobra. Ribe se povlače iz plitkih brzaka i u velikim koncentracijama zaposjedaju dugačke i duboke virove - zimovnike.

            Naravno, postoje vrste čiji ribolov prestaje u novembru, što zbog prirodnih faktora, što zbog lovostaja. Som je tipičan ljubitelj toplih voda i sa prvim mrazevima se krtoži u najdublim dijelovima vira, ne pomišljajući na hranu. Jedino ga iznenada poplave mogu probuditi iz zimske drijemeži i nagnati ga da u tom pokretanju uzme hranu.

            Novembar svakako nije pravo doba za lov šarana, ali, ukoliko duži vremenski period imamo toplo vrijeme, a uz to dođe do blagog porasta vodostaja, neka vas ne iznenadi pojačana aktivnost ove ribe. Na mjestima gdje termoelektrane ispuštaju toplu vodu, aktivnost šarana je, nesmanjena čak i u najhladnijim mjesecima. Ćatići kod Kaknja su najbolji primjer za ove tvrdnje.

            Jedina riba koju sigurno nećemo prevariti zimi je amur, ali to nas puno i ne sekira, jer je učešće ove ribe u vodama Bosne i Hercegovine više nego zanemarljivo.

            Toliko o ribama koje uglavnom drijemaju u hladno doba godine. Nas zanimaju one ribe koje su sada aktivne i radi kojih vrijedi stisnuti petlju i dobro poraniti, unatoč novembarskim mrazevima. Potrudićemo se da o svakoj od zimskih riba kažemo ponešto korisno i interesantno i da vam ujedno preporučimo terene, na kojima ih valja potražiti.

ŠKOBALJ

            Sa prvim jutarnjim mrazevima, riba broj jedan na našim vodama je, bez dilema, škobalj. Sad je napokon pravo vrijeme da naplatimo sva ona jalova ljetnja uzdisanja kraj Bosne, Krivaje, Vrbasa i drugih voda na kojima se nije moglo disati od bezbrojnih zela. Zele, klenčići, savke (beovice) i druga sitnjež se povukla u sigurnost podlokanih obala, a sve što je ostalo na «džadi» krupno je, i što je najvažnije, aktivno.

            Naravno, to nipošto ne znači da će sada svaka šuša bez problema napuniti mrežu škobaljima.

            Biti škobaljaš od zanata, znači biti spreman da se kući često vratiš prazne mreže, ali da nikada ne odustaješ od odlaska na vodu, čak i kada je ona udaljena par stotina kilometara. Škobalj je jedna od najprohtevnijih riba za koju je osim upornosti, neophodna savršena oprema, poznavanje navika ribe u pogledu migracija i ishrane, savršeno poznavanje vrste i ritma primamljivanja i, naravno, talenat za ribolov.

STANIŠTA ŠKOBALJA

U ovo doba godine sav škobalj je u zimovnicima. Međutim, nije svejedno na kojem dijelu vira ćete tražiti škobalje. Izbjegavajte centralni dio vira sa najvećom dubinom i često muljevitim dnom. Najproduktivnija je poslednja trećina vira, neposredno iznad preljeva. Na vodu treba doći što ranije, ali ne radi pecanja, jer škobalj će proraditi tek nakon izlaska sunca, već radi lakšeg određivanja lovne pozicije. Naime, u rano jutro škobalj se intenzivno izbacuje na površinu i time odaje mjesta na kojima je u najvećoj koncentraciji.

Prije samog bacanja primame obavezno provjerite da li na toj lokaciji imamo ravnomjernu dubinu i ujednačen hod plovka. Ukoliko se riba izbacuje u samom preljevu, gdje je voda plitka i brza, hranu bacajte nešto uzvodnije, kako bi jata došla na poziciju sa nešto dubljom vodom i sporijim tokom. Ako se, međutim, riba izbacuje na ulaznom dijelu vira, gdje je dubina prevelika, i voda ima nepravilan, često kružni tok, hranom pokušajte izvući jata nešto nizvodnije, gdje se dubina postepeno smanjuje, a tok postaje pravilan.

Sve u svemu, sa dobrom hranom vi ste gospodar situacije i ribu navodite na poziciju koja daje najviše izgleda za uspješan ribolov. Kao bazu za primamu koristite jučerašnji hljeb, umijesite ga u čvrste i kompaktne blago spljoštene kugle i obavezno dodajte neku od jakih zimskih hrana (dokazano dobra je La Sirenina Crvena hrana). Primamu otežajte kamenjem i desetak kugli bacite blago nizvodno u odnosu na poziciju sa koje lovite. Povremeno, kako pada aktivnost ribe, ubacujte po nekoliko dodatnih kugli primame, uz napomenu da ujutro i uveče bacate hranu bliže, a po danu dalje. Zimi izbjegavajte bacanje rastresite hrane, jer lako se može desiti da razvučete jato na prevelikoj distanci. Što bi rekli stari ribar : «Dijete, zimi pecaj na penalu.»

Ubjedljivo najbolji mamac za zimski lov škobalja je La Sirenin ribarski hljeb «Pen Šaju», ili po švapski rečeno «Angelbrot». Osim što ne spada sa udice i u vodi stalno treperi, ovaj neprevaziđeni mamac je podesan za dodavanje aroma, a kad je škobalj u pitanju tu prije svega preporučujemo ulje konoplje.

Posebna priča su štapovi za zimski lov škobalja. Izbor štapova prije svega zavisi od karakteristike vode na kojoj se peca.

Ukoliko idete na Drinu, pogotovo na terene između Bratunca i Skelana, gdje se love škobalji prosječne težine od 2 kg, moj savjet je da se koriste snažni i ultrabrzi telemeč štapovi od 4,5 metara dužine. Snažni štapovi su neophodni, ne radi veličine ribe, već radi potrebe da se plovci nosivosti od 6 – 10 grama zabacuju na distance od preko 40 metara. Na ovom dijelu Drine, pogotovo sada kad je riba u zimovnicima, takve dalekometne izbačaje morate predvidjeti i vaš pribor treba da ima rezervnu snagu za esktremna naprezanja. Ovdje fini i ultralagani bolonjeze štapovi pucaju na izbačaju kao da su od krede, izuzev modela od ultra haj modularnog karbona sa carbo-redijal metodom pletenja (npr. Mitchellov model «SUPREMA STRONG 500», težak samo 115 grama).

Ako je vaša omiljena rijeka Krivaja, dovoljan je i bolonjeze štapić od 4 metra, jer se koirste uglavnom bolonjez plovci kontraši, oblika suze do 4 grama nosivosti.

Na gornjem toku Bosne, od ušća Miljacke pa sve do ušća Lašve, idealno rješenje su bolonjeze štapovi od 5 metara, ali ne pretjerano brzi, jer što su štapovi brži i oštriji, to su vam potrebni teži plovci za nešto dalje izbačaje.

Pravi tereni za lov škobalja na Bosni počinju tek od Vranduka, a pogotovo dio od Maglaja do Šamca, za koji pouzdano tvrdimo da je najbogatiji revir škobalja u jugoistočnoj Evropi. Tu Bosna već poprima karakteristike velike rijeke i često su neophodni vrlo daleki izbačaji. Zato za ove terene preporučujemo snažne telemeč i meč štapove od 4,5 do 4,9 metara.

Poslednja stavka na kojoj pravi škobaljaš ne treba da štedi su najloni. Ne kaže se u našem narodu džaba «ako ne znaš šta valja, pitaj koliko košta». Doista, još nije napravljen dobar najlon koji košta manje od 10 DM. Sve ispod te cijene upućuje na konfekcijske najlone koji se motaju u našem susjedstvu, a na naljepnicama pišu šta im padne na pamet. U lovu škobalja, sve preko 0,14 mm direktno upućuje na loš kućni odgoj. Dakle, 0,14 mm kao osnovni najlon i 0,12 mm kao predvez biće dovoljni da izvuku i onog sanskog škobalja od preko 3 kg. Naravno, ukoliko je najlon kvalitetan i na originalnom pakovanju. Na našem tržištu sigurno se nećete prevariti ako nabavite vanserijski Mitchellov najlon «QUARTZ», a njemu uz rame je i Kolmikov «FENDER». Uostalom, ova dva najlona se prave u istoj fabrici u Japanu i po istoj specifikaciji.

Sa udicama je znatno lakše, jer svi renomirani proizvođači udica iz Evrope (VMC, MUSTAD, ZLATNI LAV) i Japana (Sasame, Hajabuza, Gamakatsu, Maruto itd.) prave odlične udice. Ne kupujte udice sa nepoznatim nazivom proizvođača i čiji paketić od 20 komada košta manje od 2 KM, jer to su kineske varijante, od kojih nema nikakve vajde.

Kad su u pitanju mašinice za lov škobalja, njihova veličina i brzina prenosa moraju biti u skladu sa karakteristikama štapa i vode na kojoj se lovi.

Za Drinu i donji tok Bosne koriste se meč mašinice većeg prenosa, sa long kast špulnama za daleke izbačaje i prosječne težine do 300 grama.

Za manje vode možete koristiti modele sa manjim prenosom i masom od 200 – 250 grama. Nipošto ne koristite ultra lagane mašinice od stotinjak grama, jer imaju jako uske špulne koje gužvaju najlon i onemogućavaju daleke izbačaje.

Kad su proizvođači u pitanju sve se svelo na tri velika imena: Mitchell, Daiwa, Shimano. Ostali proizvođači ili nemaju u ponudi meč mašinice, ili je to što se nudi po principu: drži vodu, dok majstori odu.

Toliko za sada, a u narednom kazivanju biće riječi o lovu plotice, mrene i klena, te o najboljim bosansko-hercegovačkim terenima za lov ovih riba.

BISTRO

VAŠ RANKO TRAVAR